Odrasli

ON JE TIHI SABOTER, NE PRIMEĆUJETE GA, A MOŽE DRASTIČNO DA POVEĆA RIZIK OD DEMENCIJE: Ono što radite sada, može da bude pitanje života i smrti u budućnosti!

Posebnu pažnju morate da posvetite očuvanju zdravlja mozga, a to često zaboravljamo.

Slika Autora
byAleksandar Novaković

04.06.2025 08:30

ON JE TIHI SABOTER, NE PRIMEĆUJETE GA, A MOŽE DRASTIČNO DA POVEĆA RIZIK OD DEMENCIJE: Ono što radite sada, može da bude pitanje života i smrti u budućnosti!
Shutterstock/Robert Kneschke

Doktori ističu da je stres jedan od glavnih faktora koji utiču na naše kognitivno zdravlje kako starimo. Iako su poznati faktori rizika kao što su starost, porodična istorija, loša ishrana i nedostatak fizičke aktivnosti, nova istraživanja ukazuju na to da hronični stres može drastično povećati rizik od demencije.

Profesori Dženifer Grejem i Martin Slivinski sa Univeriteta Pensilvanija, naglašavaju da su psihološki, biološki i ponašajni odgovori na svakodnevni stres usko povezani i da se međusobno pojačavaju.

Kako hronični stres utiče na svakodnevni život

Hronični stres može dovesti do insomnije, što smanjuje energiju i motivaciju za fizičku aktivnost, a to zatim otežava održavanje zdrave ishrane. Ova spirala negativnih efekata može značajno uticati na naše mentalno zdravlje, pa je važno delovati pre nego što stres postane prevelik teret. Zbog toga naučnici stres smatraju "tihim saboterom".

Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih promena u životnom stilu koje mogu značajno smanjiti nivo stresa i poboljšati kognitivne funkcije.

Prilagodite svoju rutinu

Jedan od ključnih saveta je da se preispitate o svojim svakodnevnim navikama. Redovno vežbanje, uravnotežena ishrana, kvalitetan san i malo meditacije mogu učiniti čuda za smanjenje stresa.

Schutterstock

Stres je tihi saboter

 

Nisu potrebni maratoni ili drastične promene u ishrani; čak i male promene u svakodnevnim navikama mogu pomoći u smanjenju stresa i rizika od kognitivnog opadanja.

Vodite računa o mentalnom zdravlju

Mentalno zdravlje zahteva posebnu pažnju, baš kao i fizičko. Terapija, meditativne aplikacije ili vežbe disanja mogu biti korisne tehnike za opuštanje. Hronična anksioznost i depresija često su povezane sa stresom i mogu dodatno opteretiti kogniciju. Važno je da ne zanemarite znakove stresa i potražiti pomoć kad je to potrebno.

Socijalizacija je veoma važna

Snažne društvene veze mogu da smanje stres i poboljšaju raspoloženje. Čak i jednostavne aktivnosti poput večere sa prijateljima ili razgovora sa komšijama mogu pomoći u održavanju oštrine mozga. Istraživanja pokazuju da dodavanje samo jedne dodatne interakcije dnevno, čak i ako je to poruka ili kratki telefonski poziv, može imati pozitivne efekte na mentalno zdravlje.

Na kraju, imajte u vidu da stres nije samo mentalno stanje - to je ozbiljna pretnja zdravlju, prenosi Njujork Post (New York Post).

BONUS VIDEO:

Komentari (0)

OSZAR »